Mračna strana italijanske mafije
Najpoznatija kriminalna organizacija godinama je gradila mit oko sebe. Misteriju mafije dodatno su doprineli mediji, ali i filmovi i serije. Pojavljivanje knjige i filmske trilogije "Kum" otvorilo je vrata ka životu italijanske mafije u Americi, a interes javnosti za kumove, savetnike i ostale članove porodice eksplodirao je. Međutim, stvarne činjenice su daleko od realnosti, posebno moderne italijanske mafije.
SKROMNI POČECI
Začeci italijanske mafije su zapravo daleko od kriminala. Ono što je danas poznato kao mafija, u 19. veku su bili članovi grupa koji su se pobunili protiv osvajačke vlasti nad tadašnjom Sicilijom. Poznati kao "mafiosi", ove grupe su branile skromne poljoprivrednike od iskorišćavanja, a s vremenom je to preraslo u iznuđivanje bogatih gospodara kako bi njihova imanja ostala sigurna. Tek početkom 20. veka italijanska mafija je počela dobijati kriminalne sklonosti.
Mafijaški uticaji su rasli sve do 20-ih godina kada je na vlast došao Benito Mussolini. On je mafijaše video kao pretnju fašističkom režimu i snažnom represijom je uspeo smanjiti njihov uticaj. To je trajalo sve do 50-ih godina, kada se, završetkom Drugog svetskog rata, stvorila prilika za procvat mafijaških delatnosti. Svoj vrhunac doživela je 70-ih godina, kada je postala jedan od glavnih igrača na narko tržištu.
AMERIČKI OGRANAK
Paralelno s italijanskom mafijom razvijala se i ona američka. Iako nisu bile direktno povezane, imale su zajedničke "zakone", poput omerte (zavet ćutanja), kodeks ponašanja i lojalnosti. Prema opisu delatnosti, američka mafija je bila bliska italijanskoj pa se tako najčešće bavila reketarenjem, švercom, kockanjem i sličnim aktivnostima. Zbog svog načina rada, mafija je u Americi postala najveća sindikalna kriminalna organizacija.
Zanimljivo je da je američka mafija zaradu od ilegalnih aktivnosti često reinvestirala u one legalne. Tako je u svom vlasništvu često imala hotele, restorane i druge ustanove ovog tipa. Osim organizacijskih sličnosti, od italijanske je mafije američka posudila i ime, pa je bila i ostala poznata kao Cosa Nostra, odnosno naša stvar.
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA
Kao i svaka porodica, i mafijaška ima strogo određenu strukturu. Na čelu svake porodice je šef ili don, koga može srušiti samo povjerenstvo. Svaki don ima svog savetnika, poznatog kao consigliere i zamenika, odnosno underbossa. Ispod zamenika su poručnici ili caporegimi koji su tampon zona između vrhuške i niže pozicioniranih kriminalaca. Njegova je zadaća sprečiti direktnu i jasnu vezu između dona i ilegalnih aktivnosti, kako bi ga se što više zaštitilo. Osim toga, poručnici su zaduženi za odrede "vojnika" koji su zaduženi za porodične legalne aktivnosti, primerice aparate za klađenje, restorane i fabrike hrane, ili pak one ilegalne poput kockanja, prostitucije i slično.
NAJPOZNATIJE PORODICE
Kada je o italijanskoj mafiji reč, najpoznatija porodica svakako je sicilijanska Cosa Nostra. Pod vođstvom Tota Riine postala je jedna od najmoćnijih organizacija. Uz njih, po moći i bogatstvu ističe se kalabreška ‘Ndrangheta. Specijalizovana za pranje novca, šverc droge i političku korupciju, ova skupina je jedna od najzatvorenijih, s obzirom na to da ju čine porodične i krvne veze, a brakovi se često i dogovaraju između članova.
Među ostalim pripadnicima italijanske mafije ističu se Camorra iz Campanije i Sacra Corona Unita and Società Foggiana iz Puglije.
Među američkim ogrankom istaknulo se pet porodica, uglavnom iz New Yorka: Gambino, Lucchese, Bonanno, Genovese i Colombo.
SKRIVENI SVET
Zavirite u pozadinu uspona i rada mafije i doživite jedinstven uvid u ovu organizaciju. Kako su nastale najpoznatije mafijaške porodice, šta je uhapšenje najpoznatijih donova učinilo današnjim porodicama i kakva je uloga crkve u rastu italijanske mafije otkrit će DOX TV ekskluzivno u maju. Od 5. 5. saznajte sve o najpoznatijim mafijaškim ubicama, usponu Cose Nostre i zašto mafija ne ubija nedeljom.
